Priče

Istorija kozmetike – od srednjeg veka do industrijske revolucije

Rani srednji vek, 500-999

Tokom srednjeg veka, kod žena se cenio skroman izgled. Međutim , žene su vodile računa o svojoj koži s obzirom da je upotreba šminke bila rezervisana samo za žene posrnulog morala. Težilo se negovanom licu i naravno, što bleđoj koži koja je povezivana sa višom klasom. Žene su izbegavale sunce i tražile mnoge načine da izbele kožu.

Tokom srednjeg veka došlo je do razvoja medicinskih nauka koje su donele mnoge nove načine za negu kože. Savete o nezi kože davali su doktori, apotekari ali čak i veštice. Na žalost većina nije imala dovoljno znanja, pa su ishodi ponekad bili čak i  smrtononosni!  Uspešne procedure za negu kože bazirale su se na mudrostima starih civilizacija – žene su same pravile eleksire od biljaka koje su im bile dostupne.  Biljke su se mešale sa pčelinjim voskom, medom, uljlima ili sirćetom i vinom.

Polako, recepture su postajale sve komplikovanije, a sastojke je teže bilo nabaviti, pa su apotekari počeli da prave i proizvode za negu kože.

Na srednjem istoku maslinovo i susamovo ulje bili su osnova za pravljenje mirišljavih  sapuna.

Kasni srednji vek, 1000-1399

Krstaški ratovi doneli su nove mogućnosti. U Evropu su sa Biliskog istoka stigle medicinske biljke i začini. Mnogi od njih postali su sastvani deo novih kozmetičkih preparata. Žene su i dalje pravile kućne varijante kozmetike koristeći platnene kesice sa biljkama potopljene u vino ili sirće koje bi kad odstoje stavljale na lice. Neki tretmani su se pravili od ametista zbog verovanja u njihegove  magične moći. Međutim, neki sastojci kao što su aloa i đumbir upotrebljavaju se i danas u kozmetici.

Renesansa 1400-1499

Renesansa 1400-1499

 
Foto: Wikipedia

Renesansa je počela u Italiji inspirisana kulturom starog Rima. Način života je tebalo da oslikava autentični život starog Rima, što je donelo i promene u modi i negovanju tela. Smatralo se da je higijena osnova za zdrav duh, ali takođe i način da se zaštiti od kuge. Ženska lepota je više mogla da dođe do izražaja nego ranije, ali je lice ostalo najvažniji ženski atribut. Većina kozmetike bavila se kožom lica. Kozmetički tretmani se nisu mnogo razlikovali u odnosu na predhodni preiod, ali je odnos prema nezi postao drugačiji. Žene renesanse su kozmetiku upotrebljavale da bi postigle ideal lepote slavljen od strane klasične filozofije i umetnosti, ali i da bi pokazale svoju fizičku lepotu i različitost.

Elizabetanska era, 1500-1599

Foto: Wikipedia

Elizabetanska era ili “renesansa severa” nastala je u engleskoj tokom  XVI veka, za vrema vladavina Elizabete I. Tokom ovog perioda došlo je do velike promene u modi – oblačenje je postalo kitnjastije a šminka obavezna. Izgled je bio važniji od zdravlja. Kraljica Elizabeta I je diktirala modne trendove koji su pored ostalog zahtevali da žene stalno budu doterane i našminkane. Naravno i dalje je belo lice bilo simbol višeg sloja pa su žene nosile beli puder napravljen od jedinjenja olova. Na usta i obraze se nanosilo malo crvene boje. Tokom veka, doktori su počeli da otkrivaju vezu između bolesti i olovnog pudera. Mnoge žene puder nisu skidale nego su nanosile nove slojeve. Pored olova i živa se koristila u kozmetici za tetiranje akni, bora i ožiljaka. Bez obzira na posledice po zdravlje koje su podnosile, žene elizabetanske ere su bile poznate po svojoj lepoti i kozmetičkim procedurama, ali takođe i preterivanju što je pored svega ostalog dovelo do pobune puritanaca i rušenja monarhije.

Barok 1600-1699

Barok je doneo neke promene u društvu, ali i u modi koja je postala još glamuroznija. Oblačenje kao i kozmetika postali su indikatori društvenih klasa, religije i nacionalnosti. U  Engleskoj je zavladao puritanizam u svakom smislu, žene su same šile svoju skromnu garderobu, šminku nisu nosile, a kosu su pokrivale. Režimi nege lica su bili jednostavni i praktični.

U osataku Evrope, žene su i dalje koristile olovni puder. Francuski dvor nametao je glamurozan i ekscentričan stil kako u garderobi tako i u šminci. Štamparska presa donela je promenu jer je omogućila štampanje modnih magazina koji su se bavili modnim trendovima.  Neki od tih trendova su se odnosili na nove kozmetičke proizvode kao što su mirišljavi sapuni koji su postali novi način za skidanje pudera sa lica. U kasnom XVII veku pojavile su se i četkice za zube. Nakon francuske revolucije, mnoge žene su bile prinuđene da se okrenu puritansko načinu odevanja i upotrebe kozmetike.

Doba prosvetiteljstva, 1700-1799

Marie Antoinette

Foto: Wikipedia

Tokom ovog veka, zauzet je razumniji stav prema kozmeticinezi. Ljudi se nisu više oslanjali na predrasude nego su uključili nauku u svoje režime nege. Mleko je postalo osnova za negu kože od čišćenja preko kupanja u njemu.

Pored toga žene su same pripremale svoju kozmetiku, čak je izdato i nekoliko knjiga na ovu temu. To je prilično čudno s obzirom da je ulepšavanje i dalje bilo smatrano neprimerenim.

Industrijska revolucija, 1800-1849

Pronalazak parne mašine doprineo je masovnoj proizvodnji i transportu robe. S obzirom, na povećanje radnih mesta kupovna moć običnih građana je rasla i oni su mogli da priušte proizvode koji im ranije nisu bili dostupni. Mirišljavi sapuni su i dalje bili privilegija bogatih, ali su i najsiromašniji imali običan sapun.

Žene nisu koristile šminku pa je fokus bio na negovanom licu i lepoj koži.Moderne proizvodne tehnike omogućile su masovnu proizvodnu kozmetičkih proizvoda, ali su ih žene i dalje pravile same.  U proizvodima za kožu upotrebljavali su se žumance, med i ovsene pahuljice. Limunov sok je služio za izbeljivanje kože.